Energetsko certificiranje

Na neka od dvojbenih pitanja vezano za energetsko certificiranje i oglašavanje nekretnina, pogledajte službena tumačenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Agencije za elektroničke medije.

Mogu li na web stranicama specijaliziranim za oglašavanje nekretnina oglasiti nekretninu bez navođenja energetskog certifikata?

Službeno tumačenje Agencije za elektroničke medije od 13.1.2014.:

“Odredbom čl. 2. st. 1. točke 2. Zakona o elektroničkim medijima propisano je kako su elektroničke publikacije urednički oblikovani programski sadržaji koji se objavljuju dnevno ili periodično putem interneta od strane pružatelja elektroničkih publikacija u svrhu javnog informiranja i obrazovanja.

Sukladno gore navedenoj odredbi ZEM-a internetske stranice specijalizirane za oglašavanje nekretnina ne potpadaju pod pojam elektroničke publikacije budući da se radi o oglasnom prostoru.”

Tko može izraditi energetski certifikat? Samo fizičke i pravne osobe iz Registra Ministarstva? Neki nude izradu a nisu u Registru?

Energetski pregled građevine i energetsko certificiranje zgrade može isključivo provoditi osoba koja ima ovlaštenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Registar fizičkih i pravnih osoba ovlaštenih za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada pogledajte ovdje.

Je li potreban energetski certifikat za prodaju stana od 49,05 m²? Stan se nalazi u zgradi od 20 stanova.

Energetski je certifikat potreban za prodaju stana bilo koje površine koji se nalazi u zgradi koja je površinom veća od 50 m².

Hrvatsko je zakonodavstvo u prijelaznom periodu propisivalo da se stanovi površinom manji od 50 m² korisnog grijanog prostora mogu prodavati i bez certifikata. Budući da Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada propisuje da se izuzeti od obveze mogu samostojeće zgrade, ali ne i posebni dijelovi tj. stanovi, s ukupnom korisnom površinom ispod 50 m² Hrvatska se kao punopravna članica bila dužna uskladiti s odredbama Direktive.

Treba li vlasnik stana koji se iznajmljuje imati energetski certifikat?

Energetski certifikat obavezan je za nekretninu koja se iznajmljuje nakon 1.1.2016. Za nekretnine za koje se ugovor o iznajmljivanju sklopi prije tog datuma energetski certifikat nije obavezan.

Je li energetski certifikat potreban za ruševnu staru kuću koja nije za stanovanje? Mogu li kao kupac imati problema kod prijenosa vlasništva, upisa u katastar kuće koja nema energetski certifikat?

Energetski je certifikat potreban za zgrade koje su u funkciji odnosno koje mogu biti u funkciji. Energetski se certifikat ne izrađuje za ruševine. Odgovornost pribavljanja energetskog certifikata je na vlasniku koji prodaje nekretninu. Kupac tu nema odgovornosti. Energetski certifikat nije potreban za upis vlasništva. On je nužno potreban kod pribavljanja uporabne dozvole za zgrade koje su sagrađene prema dozvoli izdanoj nakon 1.10.2007.

Tko je dužan osigurati energetski certifikat zgrade kod njezine prodaje?

Vlasnik nekretnine.

Ukoliko nekretninu namjeravate dati na posredovanje ovlaštenoj agenciji za nekretnine, obavezno je potrebno dostaviti energetski certifikat. Ukoliko ga još niste ishodili, u suradnji s ovlaštenom agencijom za nekretnine možete pokrenuti njegovo ishođenje.

Imaju li javni bilježnici, kao i gruntovnice, kod ovjere ugovora, odnosno upisa nekretnine, pravo tražiti i energetski certifikat uz ostalu dokumentaciju, ili je pak odgovornost samo na vlasniku nekretnine?

Pribavljanje energetskog certifikata zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika niti za upis nekretnine u zemljišnu knjigu.

Tko je izuzet od obaveze energetskog certificiranja?

Energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela ne izdaje se za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji nije potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom.
Energetski se certifikat ne izdaje ni za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m² te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.

Je li potrebno izvršiti energetski pregled i izraditi certifikat za zgrade koje su registrirana kulturna dobra – spomenici kulture pojedinačne zaštite a u njima se obavljaju javne djelatnosti?

Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 113/08, 91/09, 36/10 i 135/11 ) koji je prestao važiti energetski certifikat nije potreban za zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predviđenom spomeničkom zaštitom zgrade.

Prema važećem Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara RH nisu izuzete od obveze energetskog certificiranja.
Prema navedenom Pravilniku sukladno čl. 7. energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9.7.2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.

Suvlasnik sam kuće. Moja sestra i ja isplatit ćemo tetu, majčinu sestru, za njen dio nekretnine. Je li pri tome potreban energetski certifikat?

Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) u čl. 8. propisuje da izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. Budući da majčina sestra nije član uže obitelji, obveza izrade certifikata postoji.

Kuću koristimo samo ljeti i nikad ju ne grijemo iako ima ugrađeno centralno grijanje. Moramo li izraditi energetski certifikat ako se odlučimo na prodaju?

Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) propisano je da energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene, te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako od te obveze nije izuzeta citiranim Pravilnikom.
Kuće s ugrađenim centralnim grijanjem u kojima se grijanje ne koristi nisu izuzete citiranim Pravilnom što znači da je prilikom prodaje potrebno imati energetski certifikat.

Jesam li obavezan pribaviti energetski certifikat za vikendicu koju namjeravam pokloniti bratu?

Članak 24. novog Zakona o gradnji, koji je stupio na snagu 1.1.2014., propisuje da se energetski certifikat treba pribaviti prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela. Iz čega proizlazi da te obveze nema ako se nekretnina poklanja.

Mediji javljaju da će Država preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost subvencionirati izradu nove fasade i sustava grijanja s 50% i više financijskih sredstava. Kada će započeti provođenje Programa? Koliki je postotak subvencije? Koja je procedura dobivanja subvencije?

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja napravilo je prijedlog Programa energetske obnove stambenih zgrada za razdoblje od 2013. do 2020. koji je trenutno na javnoj raspravi. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja planira da bi se Program mogao početi provoditi tijekom iduće godine.

Programom je predviđeno da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira do 40% troškova a jedinica lokalne odnosno područne samouprave od 10 do 20% što bi značilo da građanima ostaje za zatvaranje financijske konstrukcije 40 do 50% investicije. Predviđa se da će za taj dio investicije, programe financiranja građanima nuditi i poslovne banke.

U Programu su zgrade podijeljene u dvije kategorije: obiteljske kuće i višestambene zgrade. Za višestambene zgrade Fond će raspisivati natječaje za upravitelje zgrada koji će povlačiti sredstva. Za obiteljske kuće, na natječaje Fonda javljat će se županije, gradovi i regionalne energetske agencije koje će zatim raspisivati natječaje za građane. U 40% sredstava koje financira Fond ulaze sredstva iz strukturnih fondova EU, međutim građani se ne mogu direktno javljati na natječaje Fonda, već je između Fonda i građana predviđen “posrednik” – za obiteljske kuće to su županije, gradovi odnosno regionalne agencije a za višestambene zgrade to su upravitelji zgrada.
[/av_textblock]

Izvor: agenti.hr